Osjetljivi period razvoja koji započinje u trećem tjednu starosti šteneta i traje okvirno do šesnaestog tjedna nazivamo periodom socijalizacije. Kod nekih pasa/pasmina taj je period nešto kraći i traje do četrnaestog tjedna, dok je kod nekih dulji i traje do sedamnaestog tjedna starosti.
Socijalizacija je proces u kojem društvena bića stječu vještine potrebne za funkcioniranje u zajednici s drugim živim bićima s kojima će se pas susretati tijekom svog života – uče kako međusobno komunicirati i odnositi se jedni prema drugima.
Habituacija (također važan dio osjetljivog perioda socijalizacije) se odnosi na privikavanje na različite podražaje iz okoliša – vizualne, zvučne, mirisne ili taktilne. To znači da štene trebamo pažljivo i postupno upoznavati s predmetima različitih veličina, oblika i tekstura, statičnima i pomičnima, različitim zvukovima i mirisima, podražajima poput diranja po raznim djelovima tijela, pregledavanja šapa, zubi, ušiju, različitim podlogama (glatkim, hrapavim, tvrdim, mekanim, statičnim, pomičnim) itd.
U prirodnom okruženju biti prilagodljiv znači distancirati se od bilo čega neobičnog, a potom se oprezno približavati. To važi i za ljude i za životinje zbog toga što se bilo što novo ili neobično smatra potencijalno opasnim. Novo i neobično nisu nužni za preživljavanje jer ste do sad (vi ili životinja) živjeli i preživljavali i bez toga.
Svi se mi čvrsto držimo pravila koja određuju društvenu distancu. Ponekad je u redu da netko stoji vrlo blizu nas, na primjer dok čekamo u redu u dućanu, ali nije nam ugodno kad nam je netko suviše blizu, a nalazimo se na otvorenom prostoru. I životinje i ljudi mogu se čudno ponašati ukoliko ih se dira kada to ne očekuju ili ako ne poznaju osobu koja ih dodiruje.
Životinje, a samim time i psi, funkcioniraju tako da izbjegavaju nepoznato. Kada razmislimo, to ima smisla – pretjerana znatiželja može rezultirati izlaganju opasnosti i samim time po život opasnim situacijama, a životinja u svakom slučaju takve situacije instinktivno želi izbjeći. Opstanak i produljenje vrste najbitniji su.
Svaka životinjska vrsta je drukčija te ima određeni vremenski period u kojem se asimilira i prihvaća stvari unutar svoje okoline. Nakon tog perioda, životinja povećava odstojanje prema novim stvarima koristeći se borbom ili bijegom pred onim na što nije navikla. Kod pasa, osjetljivi period socijalizacije zatvara se u razdoblju između trećeg i petog mjeseca starosti, ovisno o pasmini, porijeklu, utjecajima okoline, uvjetima u kojima žive majka-kuja i štenci i dr. Sve više i više ljude se potiče da sa socijalizacijom štenadi počnu rano – što ranije to bolje – najbolje između 8. i 11. tjedna starosti. Prije 20 godina smatralo se da štenad te dobi uopće ne može učiti i raditi.
Usklađivanje socijalizacije u razdoblju kada štene prima cijepiva protiv zaraznih bolesti postaje sve važniji zadatak za vlasnike i uzgajivače. Važnost socijalizacije nikada ne smijemo potcijeniti. Štene koje nikada nije vidjelo čovjeka s naočalama, moglo bi izrasti u psa koji se bolji i agresivno reagira na ljude koji nose naočale. Slično se može desiti ako pas kao štene nikada nije vidio ljude sa bradom, ljude koji hodaju uz pomoć štapa ili pomagala, ljude drukčije boje kože, djecu i slično. Iskustva koja štene proživljava u razno raznim situacijama moraju biti pozitivna, kroz igru i poticaje, a ne pod utjecajem straha ili prijetnje.
Štenci koji nisu dovoljno socijalizirani ili im je uskraćeno izlaganje okolini često razviju neželjena ponašanja i mogu biti na gubitku tijekom cijelog života. Oni koji su od najranijih dana bili izolirani od ostale štenadi, pasa i ljudi, neće uspostaviti zadovoljavajući društveni kontakt s ostalim pripadnicima svoje vrste ili uživati u društvu ljudi kasnije u životu (takvi psi izuzetno su plahi i asocijalni). Također mogli bi kasnije pokazivati cijeli niz raznih problematičnih ponašanja.
Psi koji su kao štenad bili izolirani, slabije uče i problematični su, hiperaktivni ili pak zatvoreni, naglih reakcija, nesposobni prilagoditi se novonastalim životnim situacijama bez pokazivanja straha i izbjegavanja istih, te su često društveno i seksualno zakinuti.
Nakon perioda socijalizacije
Po završetku perioda socijalizacije, najkasnije u 17. tjednu starosti šteneta, više ne možemo govoriti o socijalizaciji jer je taj period završio. Pas prirodno postaje oprezniji prema svemu novom.
Ako je pas iz bilo kojeg razloga propustio ili imao negativna iskustva u osjetljivom periodu socijalizacije i habituacije te je zbog toga razvio određene probleme u ponašanju (najčešće strahove), tada se može raditi na stvaranju pozitivnih asocijacija na druga živa bića i/ili podražaje. Nažalost, cijeli proces može biti dugotrajan i zahtijeva puno strpljenja i razumijevanja. Što je okoliš zahtjevniji (npr. urbana sredina), to je proces složeniji i teži, a rezultati mogu biti neizvjesni, pa se može desiti da se sa problemima borimo do kraja psećeg života.
Napisala: Sandra Ilievski, instruktor i savjetnik za ponašanje pasa