Svi psi (i sve životinje, uključujući i ljude), bez obzira na pasminu, tijekom odrastanja i razvoja prolaze kroz različite faze – fizičke, mentalne i psihološke. Etolozi koriste termin kritično razoblje kako bi opisali specifične periode u životu u kojima određena iskustva mogu imati trajni utjecaj na psihološki razvoj. Razumijevanjem kritičnih razdoblja razvoja pasa, lakše ćete moći razumijeti ponašanje vašeg psa.
Svaki uzgajivač ili skrbnik (osoba koja podiže leglo) ima važan zadatak da započne s ranom socijalizacijom štenadi iz legla koje podižu. Ona je izuzetno bitna između četvrtog i osmog tjedna života. Bez obzira na karakterne odlike roditelja i na genetske predispozicije, ukoliko štencima nije omogućena pravilna socijalizacija i normalan razvoj oni nikada neće dostići puni potencijal.
1. Neonatalno razdoblje (od rođenja do 12 dana starosti)
2. Prijelazno razdoblje (od 13-20 dana starosti)
3. Period socializacije (od 3 do 12 tjedana starosti)
4. Uspostavljanje odnosa (od 10 do 16 tjedana)
5. Adolescentna dob – pubertet (od 5 do 18 mjeseci)
6. Odrasla dob (od 1 do 4 godine)
1. Neonatalno razdoblje (od rođenja do 12 dana starosti)
Štenad dolazi na svijet obavijena posteljicom i povezana s majkom pupčanom vrpcom. Pupčanu vrpcu kuja pregrize, a posteljicu pojede te lizanjem suši i čisti novorođeno štene potičući refleksne pokrete mišića i disanje. Štenad ne može kontrolirati tjelesnu temperaturu i vrlo je osjetljiva na promjene temperature okoline, pa je održavaju bliskim fizičkim kontaktom s kujom i ostalom štenadi iz legla. Ako štenetu postane prevruće, odmaknut će se kako bi održalo optimalnu temperaturu. Ukoliko je odvojeno od legla i stavljeno na hladnu podlogu novorođeno štene glasno će zapomagati.
Novorođena štenad gluha je, slijepa i bez zuba te je stoga praktički izolirana od okoline. Međutim, prilikom rođenja prisutna su mnoga primarna osjetila i refleksi koja pomažu štencima pri dojenju i održavanju kontakta s majkom poput osjetila na pritisak, pokret, okus i miris.
Većinu vremena novorođena štenad provede spavajući i hraneći se. Prva dva tjedna nakon rođenja kuja štenad potiče na vršenje nužde lizanjem genitalija i analnog otvora koje obično nastupa neposedno prije hranjenja, a služi i zato da bi probudila štenad prije dojenja. Motoričke radnje u ovom razdoblju ograničene su, a štenad se kreće puzeći i pokrečući prednje udove kao da pliva. Štene se vođeno osjetilima dodira, njuha i okusa orjentira i locira majčinu bradavicu kako bi se hranilo. Pokreti prednjih udova naziru se dva-tri dana nakon rođenja, pokušaji podupiranja prednjim udovima nakon šest do deset dana, a pokreti i pokušaji kretanja stražnjim udovima nakon osam dana starosti.
Šenad koja je prerano odbijena od sise (prije 15. dana starosti) mogla bi cuclanje i miješenje šapicama preusmjeriti na dekice i slične mekane objekte te ispoljavati ovo ponašanje i u zrelijoj dobi. Iako je novorođena štenad što se tiče svog razvoja tada izolirana od vanjskih utjecaja oni mogu ostaviti dugotrajne posljedice na njihovo učenje, emocije i općenito na sposobnost prilagodbe. Držanje štenaca u rukama barem tri minute dnevno te izlaganje laganim stresorima iz okoline poput promjene temperature prostora i diranja mogu imati pozitivan utjecaj na otpornost šteneta prema bolestima, emocionalnu reaktivnost i kasniju sposobnost rješavanja problema. Istraživanja pokazuju da štenad koja nije tijekom neonatalnog perioda imala nikakvu interakciju s ljudima i okolinom kao odrasli psi pokazuju veću emocionalnu reaktivnost od onih kojima je to bilo omogućeno. Ponašanje štenadi u neonatalnom razdoblju uglavnom se sastoji od neuvjetovanih refleksa koji osiguravaju toplinu, hranu, vršenje nužde i osnovnih potreba za preživljavanje. Većina tih “vegetativnih refleksa” postupno se mijenja odrastanjem ili pak nestaje prije početka perioda socijalizacije.
na vrh
2. Prijelazno razdoblje (od 13 do 20 dana starosti)
Prijelazni period traje između trinaestog i dvadesetog dana starosti i obilježen je nizom fizičkih promjena. Na početku ovog perioda, otprilike trinaestog dana po rođenju šene otvara oči. Iako zjenice reagiraju na svjetlost, mrežnica još nije razvijena pa štene do 21. dana starosti ne vidi jasno predmete ili pokrete.
Kad im se oči počnu otvarati, štenad počinje puzati unatrag. Stražnji su udovi još slabi, a njihova aktivnost zapaža se između 11. i 15. dana starosti. Rani pokušaji hodanja slabo su koordinirani i popraćeni klaćenjem glave s jedne strane na drugu. Kako napreduju u održavanju ravnoteže, pokreti glavom postepeno nestaju.
U ovom razdoblju, psići počinju mahati repom, no mahanje repom nije povezano onime što vide ili čuju, obzirom da to još ne mogu. Sa devetnaest dana štenci počinju reagirati na zvukove iako ih još ne mogu locirati. Prvi zubići izbijaju oko dvadesetog dana starosti i tada štene počinje grickati i žvakati. Ukoliko je potrebno, štenad možemo početi privikavati na mekanu hranu već sa 16 dana starosti. Iako tada štenci fizički već mogu vršiti nuždu bez majčine pomoći, samostalno vršenje nužde nije primjećeno do 20. dana starosti.
Za prijelazni period karakteristične su velike promjene i razvoj. U ovom razdoblju štenad počinje napuštati sigurnost koje pruža neonatalno razdoblje i počinje razvijati svoja osjetila.
Iako učenje pomoću izbjegavanja stresnih i neugodnih situacija nije konzistentno do trećeg ili četvrtog tjedna života, istraživanja su pokazala da se ovakvo učenje razvija tijekom prijelaznog perioda. Reakcija uvjetovanog izbjegavanja može biti primijećena, no osjetila štenadi još nisu dovoljno razvijena pa zato rana modifikacija ponašanja ili trening nisu pogodni.
Nastupanjem perioda socijalizacije, oko trećeg tjedna starosti naglo napreduje sposobnost učenja.
na vrh
3. Period socializacije (od 3 do 12 tjedana starosti)
Najutjecajnijih devet tjedana štenetova života su oni u razdoblju između trećeg i dvanaestog tjedna starosti. Taj je period povezan s razvojem mnogih uzoraka ponašanja i privikavanjem na okolinu.
Ono što je naučeno u ovom periodu trajno je i temelj za razvoj mnogih ponašanja, apetita, odbojnosti prema određenim stvarima, društvenim sklonostima, seksualnosti, načinom igre, ponašanja u zajednici, reakcijama na odvojenost i sličnim emocionalno provokativnim situacijama, uzorcima pristupanja i izbjegavanja, razvoju odnosa dominantnosti i submisivnosti, razini aktivnosti te općenito učenja i sposobnosti rješavanja problema. Praktički svako ponašanje pod utjecajem je načina života i tretmana kojem je štene podvrgnuto tijekom ovog perioda i utiče zapravo na cjelokupno ponašanje psa u budućnosti. Kritični period socijalizacije dijeli se na primarni i sekundarni.
Primarna socijalizacija (od 3 do 5 tjedana starosti)
Prije trećeg tjedna starosti, štenad je još uvijek društveno izolirana i tek minimalno svjesna braće i sestara. Međutim, razvojem motoričkih i osjetilnih sposobnosti između trećeg i petog tjedna raste interes za društvenom interakcijom. Štenad počinje intenzivnije pokazivati znakove neraspoloženja (vokalne i fizičke) kada ih se nakratko odvoji od majke i ostatka legla.
Kako bi doseglo puni potencijal, štene mora ostati u leglu s majkom i ostalom braćom cijelo to vrijeme. Tijekom ovog razdoblja ono će učiti govor tijela – poze, izraze lica i vokalizaciju te pomoću njih naučiti komunicirati s braćom, majkom i ostalim psima koje će kasnije upoznavati. Štenad počinje intenzivno istraživati – njuškati, grepsti, kopati, grickati, žvakati, trgati i sakupljati razne predmete na koje naiđe. Upadljivo je ekspresivno mahanje repom. Uče kako zvuči kada laju ili kad drugi laju na njih, kakav je osjećaj gristi i biti ugrižen. Ova interakcija unutar legla izuzetno je važna za razvoj inhibicije ugriza. Neka štenad koja je u ovom periodu odvojena od legla ima kasnije tendenciju biti grubija kada koristiti zagriz i usta.
Period primarne socijalizacije posebno je važan za razvoj emocionalne stabilnosti i temperamenta. Za mnoge nedostatke i mane ovog tipa koji se primijećuju u odraslih pasa smatra se da potiču iz raloga što je štene prerano bilo odvojeno od majke i legla. Takvi psi često razviju strahove od odvajanja i samoće, nepoželjna ponašanja poput bezrazložnog ili pretjeranog lajanja i vokaliziranja, kompulsivnog uništavanja te ih je vrlo teško naučiti higijenskim navikama. Štene koje je odraslo bez mogućnosti igre i odvojeno je iz legla prije sedmog tjedna starosti vrlo često razvije strah od ostalih pasa koji se često manifestira agresijom. Takva štenad preferira društvo svog vlasnika, izbjegavajući pripadnike vlastite vrste, nije društveno, obično teže uči, boji se ljudi, drugih životinja ili zvukova, nije znatiželjno i nerado istražuje. Psi koji formiraju suviše blizak odnos sa svojim vlasnicima mogu postati sumnjičavi i agresivni prema ostalim ljudima smatrajući ih prijetnjom. Obično su seksualno zakinuti, a često naskakivanjem preusmjere seksualno ponašanje prema svojim vlasnicima. Ovo se ne dešava obavezno sa svim štencima koji su prerano odvojeni od majke i legla, ali dešava se često i velika većina pokazuje barem neke od znakova emocionalne neuavnoteženosti.
Tijekom ovog perioda, majka sve češće počinje odlaziti iz legla na duže vrijeme. Po povratku leglu ponekad povrati, što je povratna reakcija izazvana štencima koji navaljuju na nju. Ova reakcija vrlo je česta i gotovo redovita pojava kod vukova kao i kod mnogih drugih životinjskih vrsta (galebovi povraćaju hranu kada mladunčad kljuca crvenu točku na donjem djelu kljuna roditelja). Povraćanje majke najčešće se primijećuje pred kraj laktacije i prestaje neposredno nakon što štenad prestane sisati i prijeđe na meku hranu. Kako se razvijaju motoričke sposobnosti, štenad počinje vrludati i napuštati mjesto na kojem boravi kako bi samostalno vršila nuždu, a majka prestaje ližući čistiti njihov izmet. Uzgajivač bi trebao odvojiti mjesto za spavanje od mjesta za igru i time omogućiti štenadi da napuste mjesto za spavanje kako bi obavili nuždu. Time se postavljaju temelji za učenje higijenskih navika. U ovo vrijeme štenad možemo učiti da jede meku hranu koja će zamijeniti majčino mlijeko. Odnos između majke-kuje i štenadi mijenja se – majka postavlja granice ponašanja i štenad uči disciplini. Majka će šapom otkotrljati nestašno ili naporno štene u submisivnu pozu. Neke kuje znaju kazniti štene pažljivim ugrizom za njušku. Suprotno vjerovanju, kuje nikada ne tresu štenad za šiju. Trešenje je ponašanje karakteristično kod ubijanja plijena. Kuje će se također u ovom razdoblju početi igrati sa svojim štencima. Istraživanja pokazuju da je štenad koja je zadobila u leglu veću količinu inhibiranih ugriza povučenija i manje se igra. S druge strane, istraživanja su pokazala da je sa štenadi koja nikad nije bila kažnjavana/opominjana od strane majke bilo gotovo nemoguće raditi.
na vrh
Sekundarna socializacija (od 6 do 12 tjedana života)
Za razliku od većine životinja, psi su posebni po tome što se moraju prilagoditi nizu zahtjevnih situacija neophodnih za suživot s ljudima, poput učenja higijenskim navikama, načina na koji pokazuju naklonost ili sreću, igre sa vrstom drukčijom od njih (sa nama ljudima). Pas bi se jednako dobro trebao osjećati kako u društvu ostalih pasa tako i u ljudskom društvu. Proces povezivanja i društvenog uvjetovanja unutar ljudske zajednice nazivamo sekundarnom socijalizacijom koja ozbiljno započinje kad štene napusti majku i leglo.
Period između 6. i 12. tjedna uglavnom je period socijalizacije s ljudima. Dr. Ian Dunbar, veterinar, stručnjak za ponašanje životinja i trener pasa predlaže da bi štene do 12. tjedna starosti trebalo upoznati stotinjak ljudi. Dob koja se preporučuje za odvajanje šteneta iz legla i odlazak u novi dom je između 8. i 12. tjedana, najbolje u 10. tjednu. Ovo razdoblje također je najbolje vrijeme za upoznavanje šteneta sa svim novim situacijama i stvarima s kojima će se sretati tokom svog života. Na primjer, ukoliko štene još nije bilo upoznato s mačkama i ostalim životinjama, a to je nužno za miran suživot s njima, ovo je razdoblje kada bi ga uz što pozitivnija iskustva s njima trebalo upoznati. Štene bi trebalo izlagati zvukovima poput usisivača, motora, prometa i sl. ukoliko ga uzgajivač nije već upoznao sa time. Štene također treba navikavati na djecu, muškarce i žene različite dobi i izgleda, ljudima s bradom, ljudima koji se drukčije kreću ili se kreću s pomagalima jer svi oni mogli bi različito djelovati na ponašanje psa u budućnosti. Edukacija i socijalizacija šteneta mora sadržati izlaganje raznim tipovima ljudi, životinja, zvukova, predmeta, prepreka i treninga. Socijalizacijom pomažemo štenetu odrasti u stabilnog, samopouzdanog psa.
4. Razvijanje odnosa / uspostavljanje statusa (od 10 do 16 tjedana)
Velik dio interakcije u leglu i izvan njega vrti se oko nadmetanja. Psići se nadmeću koji će dohvatiti sisu s najviše mlijeka, nadmeću se oko hrane, igračaka, mjesta na kojem će spavati i, navodno, iz čiste zabave. Hijerarhija je u pasa, za razliku od vukova slabo organizirana i nestalna. Sedam tjedana staro štene može u jednom trenu pobijediti i osvojiti svoje omiljeno mjesto za spavanje da bi ga izgubilo već sljedećeg jutra. Uspostavljanje odnosa (“statusa”) postaje ozbiljnije i organiziranije tijekom 11. tjedna, a do 15. ili 16. tjedna dominantno-submisivni odnos nešto je stabilniji i jasniji.
Iako su veličina i spol štenaca važni za određivanje društvenog odnosa, na njega utiču i razna druga iskustva poput kvalitete i kvantitete interakcije i društvenih kontakata.
U ovo vrijeme, štene je obično već neko vrijeme u novom domu. Bitno je postaviti strukturu i jasno dati štenetu do znanja što se smije, a što ne smije. Ukoliko se tako ne postavimo, neželjena će ponašanja eskalirati. Neželjena ponašanja najbolje je ignorirati bez fizičkih korekcija a štenetu dosljedno i jasno preusmjeravajući mu pažnju na željena ponašanja davati do znanja što od njega tražimo.
na vrh
5. Adolescentna dob – pubertet (od 5 do 18 mjeseci)
Adolescentna dob kod pasa nastupa naglo i traje dugo, počinje rano i ponekad se odugovlači do treće godine života. Neadekvatna socijalizacija i rad sa štenetom ostavljaju trag u adolescentnoj dobi.
Karakteristično, normalno nemirno ponašanje šteneta počinje se manifestirati u obliku ozbiljnijeg razuzdanog ponašanja poput skakanja, navlačenja na povodniku, nekontroliranog bezrazložnog lajanja i uništavanja po kući. Još gore, manjak samopouzdanja kod šteneta može rezultirati strahom i/ili agresijom usmjerenom prema ostalim psima ili ljudima. Srećom, prije nego štene uđe u adolescentu dob, ovi se problemi mogu spriječiti ili držati pod kontrolom pravilnim i promišljenim odgojem i radom. Čak i onda kada je vaš mladi pas primjer psa dobrog ponašanja i oličenje psa dobre naravi, ne treba prestati s odgojem i socijalizacijom. Zapamtite, rana socijalizacija šteneta omogućila vam je kontrolu nad mladim psom-adolescentom kako bi dalje mogli nastaviti sa socijalizacijom i radom s odraslim psom. Ukoliko su socijalizacija i učenje šteneta bili neadekvatni ili nedovoljni, problemi će se nastaviti i u adolescentnoj dobi, a potom i kod odraslog psa. Problemi neće nestati sami od sebe i postati će sve gori i gori.
Mužjaci u ovom razdoblju počinju obilježavati urinom što je potaknuto oslobađanjem testosterona u njihovu organizmu. Njihovo ponašanje se mijenja, postaju robusniji, muževniji i nerjetko neprijateljski raspoloženi i agresivni prema drugim mužjacima. Neki čak obilježavaju u vlastitom domu. Počinju ih zanimati kuje, imaju tendenciju ka lutanju i bježanju, te mogu postati nezainteresirani za vas, ponašati se buntovno i manje ili uopće ne slušati.
Ženke se u ovom razdoblju počinju tjerati i u razdoblju od tri tjedna koliko traje tjeranje mogu ostati skotne, pa ih je potrebno držati podalje od mužjaka. Ponašanje ženke u ovom razdoblju postaje nestalno, raspoloženje im se mijenja, neke postanu nesigurne i potištene, dok neke postanu drske, odvažne i čak agresivne.
Ove probleme ponekad možemo ublažiti kastracijom.
na vrh
6. Odrasla dob (od 1 do 4 godine)
Mnoge pasmine, posebno divovske, iako spolno sazrijevaju, nastavljaju rasti i fizički se razvijati i nakon četvrte godine života. Kod prosječnog psa, zrelost nastupa između jedne i pol i tri godine starosti. Male pasmine sazrijevaju ranije, dok velike i divovske pasmine sazrijevaju kasnije. Ovaj kritični period obično je obilježen pojačanom agresijom i željom za nadmetanjem, posebno kod mužjaka.
Zaključak
Zapamtite – psi se međusobno razlikuju, baš poput nas ljudi!
Neki od pasa neće pokazivati ovdje opisana ponašanja, dok će se drugi različito ponašati u određenim situacijama. Male pasmine sazrijevaju brže od velikih. Povrh svega, tijekom razdoblja šteneće i adolescentne dobi te rane zrele dobi mogu nastati i neki drugi problemi nevezani s razdobljima razvoja već su izazvani utjecajem okoline ili jednostavno osobnošću psa. Ključ uspjeha je u razumijevanju, radu i eventualnoj pomoći stručnjaka.
na vrh
Napisala: Sandra Ilievski, instruktor i savjetnik za ponašanje pasa
reference:
Jensen: The bihevioural biology of dogs
Lindsay: Applied dog behavior and training
Pfaffenberger: The New Knowledge of Dog Behavior